Budućnost solarne energije u Hrvatskoj

Hrvatska ima jedan od najvećih potencijala za korištenje solarne energije u Europi zahvaljujući velikom broju sunčanih dana, posebno u priobalnim područjima i na otocima. Unatoč tome, taj potencijal još uvijek nije u potpunosti iskorišten. U ovom članku istražujemo budućnost solarne energije u Hrvatskoj i kako pojedinci i tvrtke mogu iskoristiti prednosti mediteranske klime za proizvodnju čiste električne energije.

Solarni potencijal Hrvatske

Hrvatska ima iznimno povoljne uvjete za proizvodnju solarne energije:

• Visoka insolacija - Godišnja insolacija u Hrvatskoj kreće se od 1.200 do 1.600 kWh/m² ovisno o lokaciji, s najvišim vrijednostima na otocima i južnoj obali.
• Velik broj sunčanih sati - Priobalna područja imaju preko 2.600 sunčanih sati godišnje, što je među najvišim vrijednostima u Europi.
• Povoljna klima - Umjereno kontinentalna i mediteranska klima pogoduju dugoročnoj učinkovitosti i trajnosti solarnih sustava.

Prema procjenama stručnjaka, Hrvatska bi teoretski mogla pokriti oko 60% svojih energetskih potreba iz solarne energije kada bi se iskoristio puni potencijal.

Trenutno stanje solarne energije u Hrvatskoj

Zadnjih godina Hrvatska bilježi značajan rast u implementaciji solarnih sustava, ali još uvijek zaostaje za mnogim europskim zemljama. Evo nekoliko ključnih podataka:

• Instalirani kapacitet solarnih elektrana u Hrvatskoj iznosi oko 150 MW (2023. godina)
• To predstavlja manje od 3% ukupnog elektroenergetskog kapaciteta zemlje
• Godišnji rast instaliranih kapaciteta iznosi oko 30-40%
• Većina instalacija su mali sustavi na krovovima stambenih i poslovnih objekata

Zakonodavni okvir i poticaji

Važan faktor koji utječe na razvoj solarne energije je zakonodavni okvir. Hrvatska je posljednjih godina značajno poboljšala regulativu vezanu uz obnovljive izvore energije:

Zakon o obnovljivim izvorima energije

Izmjene zakona iz 2022. godine olakšale su proces postavljanja i priključenja solarnih elektrana, posebno za male proizvođače. Uvedena je mogućnost korištenja modela samoopskrbe gdje kućanstva mogu proizvoditi električnu energiju za vlastite potrebe.

Status kupca s vlastitom proizvodnjom (prosumer)

Hrvatska je uvela model neto mjerenja (net metering) koji omogućuje vlasnicima solarnih sustava da viškove energije predaju u mrežu, a zatim je koriste kada njihova proizvodnja nije dovoljna.

Financijski poticaji

Trenutno su dostupni različiti poticaji za instalaciju solarnih sustava:

• Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost redovito objavljuje natječaje za sufinanciranje
• EU fondovi i sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti
• Povoljni krediti s nižim kamatnim stopama za zelene projekte
• Porezne olakšice za tvrtke koje ulažu u obnovljive izvore energije

Vrste solarnih sustava koje se koriste u Hrvatskoj

Ovisno o potrebama i mogućnostima, u Hrvatskoj se koriste različite vrste solarnih sustava:

1. Mrežni solarni sustavi (on-grid)

Ovo su najčešći sustavi koji su spojeni na elektroenergetsku mrežu. Omogućuju predaju viškova proizvedene energije u mrežu i povlačenje energije iz mreže kada vlastita proizvodnja nije dovoljna. Idealni su za kućanstva i poslovne objekte u urbanim područjima.

2. Otočni solarni sustavi (off-grid)

Sustavi koji nisu spojeni na mrežu, već koriste baterije za pohranu energije. Posebno su popularni na otocima i u udaljenim područjima gdje mrežna infrastruktura nije dostupna ili je nepouzdana.

3. Hibridni solarni sustavi

Kombinacija mrežnog i otočnog sustava koja omogućuje maksimalnu fleksibilnost - spoj na mrežu uz mogućnost pohrane energije u baterije za korištenje u vrijeme kada nema proizvodnje.

Procjena isplativosti solarnih sustava

Povrat investicije u solarne sustave u Hrvatskoj postaje sve kraći zbog tri ključna faktora:

• Pad cijena tehnologije - Cijena solarnih panela pala je za više od 70% u posljednjih 10 godina
• Rast cijena konvencionalne energije - Energetska kriza dodatno je povećala isplativost vlastitih izvora energije
• Dostupnost poticaja - Sufinanciranje značajno smanjuje početnu investiciju

Trenutno, prosječno vrijeme povrata investicije za kućne solarne sustave u Hrvatskoj kreće se između 5 i 8 godina, ovisno o veličini sustava, lokaciji i potrošnji kućanstva.

Primjer: Solarni sustav za prosječno kućanstvo u Dalmaciji

Za kućanstvo s godišnjom potrošnjom od 5.000 kWh u Dalmaciji, optimalan sustav bi imao sljedeće karakteristike:

• Snaga: 5 kWp (kilovata vršne snage)
• Potrebna površina: približno 25-30 m² krovne površine
• Godišnja proizvodnja: oko 7.000 kWh
• Početna investicija: 60.000 - 70.000 kn (bez poticaja)
• Mogući povrat investicije: 6-7 godina
• Životni vijek sustava: 25+ godina

Izazovi i budući trendovi

Unatoč velikom potencijalu, razvoj solarne energije u Hrvatskoj suočava se s određenim izazovima:

Ograničenja elektroenergetske mreže

Jedna od ključnih prepreka je kapacitet postojeće elektroenergetske mreže, posebno u ruralnim područjima i na otocima. Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) radi na jačanju mreže, ali taj proces zahtijeva značajna ulaganja i vrijeme.

Administrativne prepreke

Iako je procedura pojednostavljena, postavljanje solarnih sustava još uvijek zahtijeva određenu administrativnu proceduru koja može biti izazovna za pojedince.

Rješenja za pohranu energije

S povećanjem udjela solarne energije raste i potreba za učinkovitim rješenjima za pohranu energije. Razvoj baterijskih tehnologija bit će ključan za daljnji napredak.

Zaključak

Budućnost solarne energije u Hrvatskoj izgleda vrlo obećavajuće. S padom cijena tehnologije, poboljšanjem regulatornog okvira i sve većom svijesti o važnosti obnovljivih izvora energije, očekuje se nastavak brzog rasta instaliranih kapaciteta.

Za pojedince i tvrtke, ulaganje u solarne sustave predstavlja ne samo ekološki odgovoran izbor već i sve isplativiju financijsku investiciju. Hrvatska ima priliku iskoristiti svoj prirodni potencijal i postati jedan od europskih lidera u korištenju solarne energije.